Pravila za pregovore tokom ranžirnih radova. Uputstvo za kretanje vozova i manevarski rad

2024 Autor: Howard Calhoun | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 10:20

Aktuelni propis o pregovorima tokom ranžirnih radova zamenio je zastareli propis (iz 1999. godine) i stupio je na snagu naredbom ministra železnica od 26. septembra 2003. Morozova. U skladu sa važećim zakonodavstvom, šefovi željezničkih odjela Ruske Federacije, kao i čelnici željeznica, dužni su da svu službenu dokumentaciju dovedu u odgovarajući novi propis. Zamjenici načelnika željeznica dužni su da prate primjenu propisa od strane zaposlenih i zaposlenih.

Pravila za pregovore tokom ranžirnih radova: opšte odredbe

Navedenim dokumentom utvrđuje se redoslijed radnji i pregovora voznog osoblja (mašinovače i njegovog pomoćnika) ili drugog željezničkog vozila, kao i postupak radio razgovora između željezničkog osoblja i transportnog osoblja. Pregovori se obavljaju tokom izrade manevarskih operacija na stanici i tokom kretanja voza u tranzitu kroz transportno čvorište.

Poštivanje svih odredbi Pravilnika je strogo obaveznoza sve zaposlene u železnici, čije se aktivnosti odnose na organizacioni rad i obezbeđivanje bezbednog rada transportnog sektora.

Opće odredbe o ranžiranju

Svaki manevar, kako unutar željezničke stanice tako i van nje, mora se izvesti prema unaprijed planiranom planu. Snabdijevanje vagona i formiranje vozova, pretovar robe i ukrcaj (iskrcaj) putnika planiraju nadležne službe za logistiku željeznice. Postoji određena procedura za manevarski rad koja se ne može kršiti i obavezna je za sve službenike i namještenike željeznice.

Veliki željeznički čvorovi podijeljeni su na područja, kojima su dodijeljene ranžirne lokomotive. Ovi traktori moraju biti u perfektnom i tehnički ispravnom stanju, sa ispravnim signalom i farovima, sa radio stanicom.

Praktično cijela mreža željeznica Ruske Federacije je modernizirana, skretnice uglavnom prebacuje operater sa centraliziranog kontrolnog panela u automatskom načinu rada. Međutim, na nekim rubnim stanicama saobraćaj vozova i dalje reguliše dežurni službenik koji ručno prebacuje skretnice. Prije promjene smjera puta, odgovorni službenik mora osigurati da stazu ne zauzima drugi voz. Nepreduzimanje mjera opreza može dovesti do katastrofe i ljudskih žrtava.

Odgovornost za planiranje manevarskog rada leži na dežurnom u stanici. Naon, kao i mašinovođa i njegov pomoćnik, odgovorni su za izvođenje radova i osiguranje nesmetanog kretanja vozova.

Kada je vidljivost ograničena lošim vremenskim uslovima, svi manevri se moraju izvoditi uz izuzetan oprez i povećanu pažnju svih zaposlenih bez izuzetka.

Rad svih pomoćnih transporta nadgleda rukovodilac nadležne službe. Svako kretanje takvih lokomotiva mora biti koordinisano sa dispečerom i stacionarom.

Relevantni timovi su uključeni u rad na sastavu automobila i povezivanju komunikacija (uključujući i kočna crijeva). Ali povezivanje i isključivanje komunikacija sa lokomotivom je odgovornost posade (tima) traktora.

Upravljanje manevarskim operacijama

Pravo izdavanja naredbe (uputstva) za izvođenje ranžirnih radova ima samo jedno lice - dežurni na željezničkoj stanici. U nekim slučajevima (ako postoji odgovarajuća naredba višeg rukovodstva), ranžirni dispečer ili dežurni odeljenja za sortiranje mogu dobiti pravo da izdaju takva naređenja.

Sam rad izvodi kompajler. Na mnogim većim željezničkim čvorovima kompajleru je dodijeljen pomoćnik. Ovo vam omogućava da brže formirate vozove i minimizirate neželjene zastoje voznog parka.

Često se dešavaju situacije kada je tokom manevara potrebno iz jednog ili drugog razloga odstupiti od unaprijed planiranog plana. Na kraju krajeva, okolnosti u stvarnom životu su veoma različite. U tom slučaju, sve zaposlene i učesnike u ovom složenom procesu treba odmah obavijestiti o izvršenim promjenama. Istorija poznaje mnoge slučajeve kada se samovolja radnika na terenu pretvarala u smrt ljudi i velike nesreće.

Bilo kakvo kretanje lokomotive koja izvodi manevarske operacije dozvoljeno je samo uz direktnu naznaku dežurnog stanice. Štaviše, dežurni službenik, prije davanja dozvole za kretanje, dužan je da koordinira sve radnje sa dežurnim službenikom stanice u koju se voz upućuje.

Prije stupanja na dužnost, sastavljač je dužan da se upozna sa rasporedom voznog parka na dionici pruge koja mu je povjerena i sasluša svoju smjenu, lično provjeri pouzdanost pričvršćivanja vozova. U svakom slučaju, čak i ako je sve savršeno, sastavljač je dužan prijaviti situaciju dežurnom na željezničkoj stanici.

Zaposlenik zadužen za ranžirne radove na željeznici, prije preduzimanja bilo kakve radnje, dužan je lično provjeriti da su zaposleni uključeni u radove u punom sastavu na pošti. Takođe, rukovodilac mora da upozna svo osoblje koje planira da bude uključeno sa detaljnim planom za predstojeće radove, lično se uveri da nema prepreka za kretanje vozova.

Odgovornosti nadzornika manevriranja:

• rani signali i uputstva za osiguranje sigurnosti i efikasnosti rada;
• kontrolisati i provjeriti pripremljenost staza (ažurnost i ispravnostskretnice), signaliziranje od strane drugih zaposlenika željeznice uključenih u operaciju;
• prilikom pristajanja automobila, mora biti na posebnoj stepenici (platformi za prelazak) vanjskog automobila;
• u slučaju da nije moguće biti na gradilištu, mora pratiti kretanje voza pješice;
• treba poduzeti dodatne sigurnosne mjere po lošem vremenu (posebni audio i vizuelni signali tokom manevriranja).

Pravila za pristajanje i osiguranje vagona

Prilikom postavljanja vozova na željezničke pruge, oni moraju biti postavljeni unutar utvrđenih granica, koje su označene posebnim stubovima. Da bi se spriječilo samovoljno kotrljanje vagona koji stoje na putu bez lokomotive, oni moraju biti fiksirani posebnim uređajima za zaključavanje (u žargonu servisnog osoblja - "cipele").

Svi vagoni koji su na pruzi i koji nisu uključeni u utovar i istovar moraju biti zaključani.

Ako treba staviti automobile na dugotrajno parkiranje, tada ugao nagiba kolosijeka koji je dodijeljen za takvo parkiranje ne može biti veći od 25 desethiljaditih dijela jednog stepena. Štaviše, takav put bi trebao biti izoliran od glavnih ruta. Za popravku vagona koriste se cipele po kojima se kotrljaju točkovi.

Brzini načini manevara

Brzina tokom ranžirnih radova je strogo regulisana. Vozaču je dozvoljeno da se razvijavelike brzine (25, 40 ili 60 kilometara na sat) samo ako je upravnik stanice dao dozvolu za to i potvrdio informaciju da su kolosijeci slobodne. Ako posada ranžirnog vlaka nema informacije o čistoći kolosijeka, tada se svaka, čak i najbeznačajnija, radnja mora provesti s krajnjim oprezom. U ovom slučaju, brzina bi trebala biti minimalna kako bi se u bilo koje vrijeme moglo zaustaviti uz minimalni put kočenja.

Brzinu od 60 kilometara na sat dozvoljeno je da razvijaju pojedinačne lokomotive kada se voze slobodnim kolosijekom i sa ispravnim kočionim sistemom. Štaviše, lokomotiva se mora kretati ispred vagona (vući ih). Ako lokomotiva gura vagone, tada je brzina ograničena na 25 kilometara na sat (i to pod uslovom da se voz kreće slobodnim kolosijekom).

U slučajevima kada se u automobilima nalaze ljudi ili se prevozi vangabaritni teret, dozvoljena brzina je 15 kilometara na sat.

I, konačno, ako se izvrši trzajni manevar, tada brzina lokomotive ne bi trebala prelaziti pet kilometara na sat. Istovremeno, kada se lokomotiva približava vagonima radi pristajanja, nije dozvoljeno dostići brzinu veću od tri kilometra na sat.

Pregovori i radnje posade prije početka kretanja

Prije izlaska voza iz stanice (uz signal za aktiviranje željezničkog semafora), mašinovođa i njegov pomoćnik dužni su, u skladu sa Pravilnikom, da vode dijalog sa zaposlenima u staničnim službama o spremnost i odsustvo prepreka za kretanjekompozicija. Štaviše, dijalog bi se trebao održati u svakom slučaju. U ovom slučaju uopšte nije važno da li se manevarski radovi izvode na stanicama, ili da li voz mora nastaviti u tranzitu bez zaustavljanja velikom brzinom.

U slučaju da su vagoni bili priključeni ili isključeni sa voza na stanici, tada prije nego što voz krene, mašinovođa i njegov pomoćnik moraju voditi dijalog između sebe, tokom kojeg se međusobno obavještavaju o prisustvu svu potrebnu dokumentaciju i obrazac upozorenja. Osim toga, vozač se mora pobrinuti da navedena dokumentacija bude dostupna, a pomoćnik je dužan da je dostavi svom šefu. Tokom ovog dijaloga, u skladu sa uputstvom za kretanje vozova i manevarski rad, mašinovođa i njegov zamenik (pomoćnik mašinovođe) su takođe dužni da se međusobno informišu o ispravnosti uređaja koji obezbeđuju siguran rad opreme, tj. kao i o ispravnom radu radio stanice, o položaju ručne kočnice, o dostupnosti dokumentacije koja potvrđuje rezultate ispitivanja kočionog sistema voza i ukazuje na njegovu punu ispravnost, o podudarnosti numeracije navedenih vagona u putnoj dokumentaciji o dozvoljenoj brzini na cijeloj nadolazećoj dionici staze.

Čim je voz krenuo, mašinovođa i pomoćnik mašinovođe dužni su da vizuelno pregledaju sam voz i stanje na putu kroz otvorene prozore na signale zabrane daljeg kretanja, kao i stanje samog voza. U skladu sa važećim pravilima, dozvoljeno je obavljanje ranžirnih radovagledajte kroz retrovizore, ne otvarajte prozore i ne gledajte kroz njih.

Pored toga, pomoćnik mora kontrolisati ispravnu pripremu staze od strane službe stanice. Kada se pomoćnik lično uvjeri da je trasa voza pravilno postavljena, dužan je to prijaviti mašinovođi. Potonji je, zauzvrat, dužan još jednom provjeriti informacije primljene od asistenta i potvrditi prijem informacija.

Pregovori posade tokom kretanja voza

Nakon što voz prođe stanicu, pomoćnik bez greške obavještava mašinovođu o brzini (stvarnoj i postavljenoj) na određenoj etapi. Ako su na razmatranoj dionici pruge postavljena bilo kakva ograničenja brzine (privremena i trajna), tada je pomoćnik mašinovođe lokomotive dužan obavijestiti mašinovođu o ovim okolnostima.

Pravila za kretanje vozova samo na prvi pogled izgledaju krajnje jednostavna. Zapravo, kretanje kompozicije je regulisano brojnim putokazima i semaforima. Pomoćnik mora odmah obavijestiti vozača o svim okolnostima i promjenama u saobraćaju, kao i o netipičnim znakovima. To je propisano opisom poslova i pravilnikom o pregovorima tokom ranžirnih radova. Vozač potvrđuje prihvatanje i provjeru informacija ponavljanjem riječi svog pomoćnika.

Ukoliko se voz približava dijelu kolosijeka na kojem se vrši ispitivanje kočionog sistema voza, pomoćnik je dužan obavijestiti svog šefa o predstojećem ispitivanju. Istovremeno, onoznačava potrebne testne parametre: brzinu prije kočenja, prijeđeni kilometar i tako dalje.

Između ostalog, mašinovođa mora biti obavešten od svog pomoćnika o približavanju voza raskrsnicama sa autoputevima (prelazima), mestima sa ograničenjem brzine. Štaviše, kada voz savladava dionice pruge koje su podložne znakovima ograničenja brzine, pomoćnik mašinovođe, u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim pravilima za saobraćaj vozova, mora biti direktno na svom radnom mestu.

Spoljni pregled voza kroz prozore za gledanje ili retrovizore treba vršiti ne samo tokom pokretanja voza. Mašinovođa i njegov pomoćnik su dužni da izvrše takav pregled čak i kada savladavaju krivine na trasi voza.

Kada se voz kreće duž nadolazeće željezničke pruge, pomoćnik mašinovođe također mora pregledati nadolazeći voz zbog kvarova i svih vrsta prekršaja. Ako ih se pronađe, mašinovođa nadolazećeg voza biva upozoren putem radija o postojanju kvarova i nepravilnosti u radu voza koji mu je povjeren.

Ako se u smjeru vožnje naiđe na semafor sa upaljenim žutim signalnim svjetlom, pomoćnik mašinovođe to prijavljuje i pokazuje dozvoljenu brzinu voza.

Pomoćnik mašinovođe ne može napustiti upravljačku kabinu lokomotive tokom kretanja voza kroz stanicu, u momentima smanjenja brzine (kada se voz približava odgovarajućem semaforu), prilikom prolaskagrađevinske konstrukcije (prvenstveno tuneli i željeznički mostovi).

Radnje i pregovori voznog osoblja tokom manevarskih radova

U skladu sa Pravilnikom o pregovaranju pri manevarskim radovima, vozač je dužan prijaviti i usaglasiti sa svojim pomoćnikom sve radnje i plan manevara. Bilo kakve radnje dozvoljeno je izvoditi samo uz odgovarajuću naredbu dežurnog željezničke stanice.

Pre nego što nastavi sa manevrom, pomoćnik treba da podseti vozača da proveri rad i pouzdanost pomoćnog kočionog sistema. To je pomoćna kočnica voza koja se koristi u izvođenju ranžirnih radova na pruzi. Test prethodi početku manevra. Brzina manevriranja ne bi trebalo da prelazi pet kilometara.

Pravila za pregovaranje putem željezničke radio stanice

Ako je potrebno, kontaktirajte radnika željeznice putem radija, izgovorite njegovu poziciju. Ako se odgovor ne prati, potrebno je nekoliko puta ponoviti poziv. Ako je potrebno istovremeno obavijestiti sve učesnike, onda se žalbe upućuju direktno određenoj grupi osoba. Odnosno, treba da slijedi komanda: “Pažnja svima !!!”

Kontaktirana osoba se mora predstaviti i potvrditi da je u kontaktu. U svakom slučaju, učesnici u razgovoru se moraju predstaviti i izneti svoj stav.

U odgovoru, osoba koja je inicirala žalbu se takođe predstavlja (imenuje svojepoložaj i prezime) i reprodukuje tekst žalbe ili naredbe (u zavisnosti od konkretnog slučaja).

Rad radio-komunikacijskog sistema se bez greške provjerava prije svakog polaska voza sa željezničke stanice. Zabranjeno je obavljanje ranžirnih radova u slučaju kršenja u radu radio jedinice. Ovo može dovesti do nesreće i smrti.

Dostavljanje signala o nastanku nezgode ili kvara u sistemu upravljanja

Signal nesreće ili značajnog kvara na komandi lokomotive, koji služi kao riječ „Pažnja! Svi!” Ovaj signal je ovlašten da šalje i vozač i njegov zamjenik. Svo željezničko osoblje (uključujući službenike na stanicama i mašinovođe drugih vozova) na ovom signalu treba odmah prestati da pričaju na radiju i pažljivo saslušaju apel i preduzmu mjere (ako je moguće) da otklone nesreću i minimiziraju njene posljedice.

Ovaj obrazac se koristi u slučaju otkrivanja stranih predmeta i oštećenja željezničke pruge, u slučaju kvara ili neispravnosti kočionog sistema voza, kao i u slučaju zaustavljanja voz kao rezultat iskakanja iz šina.