Koja je kazna za nepodnošenje poreske prijave?

2024 Autor: Howard Calhoun | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 10:20

Poreski zakonik Ruske Federacije nameće subjektima obavezu podnošenja izvještaja regulatornom tijelu, ako je to predviđeno relevantnim zakonodavstvom. Uplatitelj šalje dokumente inspekciji u mjestu registracije. Poreski zakon predviđa odgovornost za nedavanje deklaracije.

Pregled izvještavanja

Izjava je pisana izjava obveznika o objektima oporezivanja, primljenim prihodima i nastalim rashodima. U ovom dokumentu se u subjektu navode i podaci o izvorima sredstava, naknadama, osnovici, obračunatom iznosu obavezne uplate u budžet ili drugi podatak koji služi kao osnov za obračun i plaćanje naknade. Ovo objašnjenje nalazi se u čl. 80 NK. Poreski zakonik Ruske Federacije propisuje izvještavanje o svakoj uplati koja podliježe odbitku u budžet, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

St. 119 NK

U skladu sa stavom 6. člana 80., prijava se podnosi poreskom organu na vrijemerokovi po zakonu. Nepoštivanje ove naredbe predstavlja kršenje. Za neblagovremeno podnošenje prijave čl. 119 NK. Istovremeno, treba imati na umu da uplata obračunatog iznosa uplate u budžet ne oslobađa subjekta od kazne za nepoštivanje utvrđene procedure. To znači da u slučaju otplate pripisane naknade, sankcija neće biti određena u minimalnom iznosu. Njegova vrijednost će se obračunavati prema iznosu obavezne uplate naznačenom u izvještaju.

Koje su kazne u poreskoj upravi za subjekte?

Sankcije prema obveznicima koji krše proceduru podnošenja izvještaja nadzornom organu predviđene su st. 1. i 2. čl. 119. Kazna za nepodnošenje poreske prijave u mjestu registracije subjekta iznosi 5% od iznosa plaćanja koji se odbija (doplata) u budžet i navedenog u dokumentu. Obračun se vrši za svaki puni ili nepun mjesec od datuma određenog za izvještavanje. Istovremeno, kazna za nepodnošenje poreske prijave ne može biti veća od 30% obračunate naknade, ali ne manja od 100 rubalja. Ovaj postupak se smatra zajedničkim za sve platiše. Art. 119 Poreskog zakonika predviđa i pojačane sankcije za kršenje procedure prijave. Konkretno, kazna za poresku prijavu može iznositi 30% iznosa uplate ako subjekt nije dostavio dokumentaciju duže od 180 dana. od zakonskog datuma. Istovremeno, počevši od 181. dana, od njega će se naplatiti 10% naknade navedene u izvještaju za svaki mjesec (nepotpun ili kompletan).

Njanse

Novčana kazna za nepodnošenje poreske prijave na vrijeme sa pogrešno obračunatim iznosom obavezne uplate utvrđuje se u skladu sa obavezama za plaćanje, a nije pogrešno naznačeno u izvještaju. Subjekt također mora imati na umu da ukoliko je iznos naknade za poravnanje nula, subjekt zadržava obavezu dostavljanja dokumentacije. U informativnom pismu Prezidijuma Vrhovnog arbitražnog suda br. 71 iz 2003. godine navodi se da nepostojanje iznosa koji platilac plati na kraju određenog perioda samo po sebi ga ne oslobađa potrebe da sastavlja i dostavljati izvještaje. Dakle, kazna za nepodnošenje poreske prijave biće obračunata bez obzira na rezultate obračuna.

Otežavajuće okolnosti

U praksi se često postavlja pitanje - da li kontrolno tijelo ima pravo da poveća iznos naplate u slučaju ponovnog kršenja procedure prijave? Odgovor na njega sadržan je u stavu 2 čl. 112. Kaže da ukoliko postoji okolnost iz st. 4. čl. 114, kazna za nepodnošenje poreske prijave uvećava se za 100%. U stavu 2 čl. 112, utvrđena je otežavajuća okolnost - počinjenje prekršaja od strane lica prema kome su već izrečene sankcije za slično krivično djelo. Tačka 3. ove norme sadrži naznaku roka zastarelosti za privođenje odgovornosti. Dakle, dupli iznos se može povratiti ako nije prošlo 12 mjeseci od datuma prve kazne. Okolnosti koje otežavaju ili olakšavaju odgovornost utvrđuje poreski organili od suda i uzimaju se u obzir prilikom primjene sankcije. Dakle, u skladu sa gore navedenim, kontrolni organ ima pravo da povrati iznos u dvostrukom iznosu.

Diferencijacija poremećaja

Prilično se često postavlja pitanje legitimnosti utvrđivanja novčane kazne za neizvršavanje plaćanja, a ne za nedavanje PDV-a ili drugog obaveznog odbitka. Treba napomenuti da je procedura za primjenu sankcija u ovakvim slučajevima različita. Postupak isporuke i kontrolni datum za slanje obračuna, pravila i oblik popunjavanja regulisani su čl. 80 NK. Isti član se odnosi i na deklaraciju. Međutim, ovi koncepti nisu identični. Ako dokument ne sadrži znakove izjave, onda se primjenjuje kazna iz čl. 119 je nezakonito. U ovom slučaju treba koristiti čl. 126. Kaže da se novčana kazna u iznosu od 50 rubalja primjenjuje na lice koje nije dostavilo dokumente ili druge podatke predviđene Poreskim zakonikom i zakonskim aktima. po dokumentu.

Objašnjenja Prezidijuma YOU

Član 15 Pisma br. 71 navodi da se organizaciji ne može naplatiti novčana kazna za nepodnošenje PDV ili druge deklaracije o naknadama ako zakonodavstvo za određeno plaćanje pravi razliku između koncepta izvještavanja i obračuna. Slično objašnjenje dato je i u Uredbi Predsjedništva broj 15356/04. U njemu se kaže da pri meritumu plaćanja, bez obzira na naziv, treba uzeti u obzir koncepte taksi i poreza utvrđenih zakonom. Razmotrimo primjer. Na sudubavio se slučajem da organizacija nije dala izjavu (obračun) o transakcijama sa hartijama od vrednosti. U osnovi, plaćanja u vezi sa prometom akcija djeluju kao naknada. Odnosno, radi se o doprinosima, čija je uplata jedan od uslova za izvršenje pravnih radnji državnih struktura u odnosu na ovu organizaciju. Konkretno, riječ je o davanju određenih prava ili izdavanju licenci (dozvola). Dakle, plaćanje je po svojoj prirodi naknada za izdavanje za transakcije sa hartijama od vrednosti. Nedostavljanje deklaracije (obračun) za njeno plaćanje ne može biti osnov za primjenu čl. 119 NK.

E-obrazac

Određene izmjene su napravljene u važećem zakonodavstvu. U skladu sa njima, predviđena je obaveza subjekta da kontrolnom organu dostavlja izvještaje u elektronskom obliku. Od 2007. godine naplaćuje se obveznicima koji imaju više od 250 zaposlenih, a od 2008. godine - više od 100 ljudi. Ovu obavezu subjekti ispunjavaju slanjem relevantnih informacija putem telekomunikacionih kanala. Treba napomenuti da se za nedostavljanje deklaracije (3-NDFL ili drugo obavezno plaćanje) u odgovarajućem obliku mogu primijeniti i sankcije iz člana 119. Poreskog zakonika. Pojašnjenja o ovom pitanju data su u Dopisu Ministarstva finansija broj 15356/04. U dokumentu se posebno navodi da se podnošenje izvještaja (obračuna) u neodgovarajućem obliku ili na neodređen način smatra neispunjenjem obaveze,imputirano uplatitelju.

Ciljevi sankcija

Mora se reći da novčana kazna za nedavanje prijave o prihodima, djeluje kao najvažnija institucija državnosti. Njegov ključni cilj je da obezbijedi sprovođenje ovlašćenja organa za kontrolu striktnog poštovanja zahtjeva zakona, prava i interesa (strateških, ekonomskih, društvenih) svih učesnika u pravnim odnosima. Novčana nadoknada je vrsta građanske odgovornosti općenito, a posebno pojedinca. Primjenjujući sankcije na prekršioce, država osigurava održavanje reda i zakona u određenoj oblasti društvenih i ekonomskih interakcija.

Posebni pravni propis

Mora se reći da je implementacija ovlasti vlasti za utvrđivanje odgovornosti za poreske prekršaje njena ustavna dužnost. Njegova implementacija je nemoguća bez državne kontrole poštivanja normi kojima se uspostavlja i reguliše postupak javnih interakcija u oblasti obaveznih budžetskih plaćanja. U tu svrhu postoji institucija koja osigurava ispunjenje obaveza nametnutih subjektima koji učestvuju u relevantnim pravnim odnosima.

Poštivanje i implementacija zakona o taksama i porezima ne bi mogla biti u potpunosti garantovana od strane države da je, uz pravilnu implementaciju nekih normi, implementacija drugih zahtjeva bila čisto formalna. Ovo, u svomzauzvrat, dovela bi do delimičnog ili potpunog gubitka njihove pravne vrednosti. S tim u vezi, usklađenost sa svim normama utvrđenim zakonom u kompleksu, i to ne samo u okviru strukture bilo kog pojedinačnog kodifikovanog pravnog akta, već i u opštem sistemu svih postojećih regulatornih dokumenata, uključujući i međunarodne, omogućiće državi da stvori najpovoljnije, najpovoljnije uslove za intenzivan i efikasan ekonomski rast i unapređenje svih lica uključenih u oblast poreskih odnosa.

Zaključak

Poreska obaveza privrednih subjekata je od velikog značaja za održavanje reda i zakona u ekonomskoj sferi zemlje. Djeluje kao ključni instrument pravne regulative. Međusobno ispunjavanje pripisanih dužnosti i ostvarivanje postojećih prava svih subjekata poreskih pravnih odnosa doprinosi formiranju zakonitog društva u kojem je uspostavljen visok nivo osnova zakona i reda. Istovremeno, obaveze, kako u opštem tako i u posebnom smislu, ne bi trebale da postanu rutinska aktivnost za platioca, za čije se neispunjavanje predviđaju samo određene sankcije. One bi za njega trebale postati neophodno ostvarivanje njegovih prava, interesa i sloboda u ustavnom smislu, kroz koje se formira punopravno građanskopravno društvo.